U Zagrebu, u Hotelu Westin od 13. do 15. rujna 2017. održana je po drugi puta Konferencija o asistivnoj tehnologiji i potpomognutoj komunikaciji. Konferenciju je organizirao stručni tim organizacije E-glasa s cjenjenim prof. Miroslavom Vrankićem na čelu, a uz stručnu podršku Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu. Na Konferenciji je sudjelovalo 32 predavača iz 9 zemalja, a procijenjeno je da je sudjelovalo oko 900 stručnjaka, studenata i roditelja.

Iz Centra za autizam sudjelovalo nas je desetak tako da su bili zastupljeni svi programi Centra. Program Konferencije podijeljen je na sljedeća tematska područja: djeca s teškoćama u razvoju u obitelji, vrtiću i školi, predstavljanje pružatelja usluga (bolnice, centri za odgoj i obrazovanje) i asistivna tehnologija za samostalan život, rad i učenje. Kao i lani, najpopularnija su bila predavanja Johna Costella iz Dječje bolnice u Bostonu, direktora Programa za potpomognutu komunikaciju, a koji je prikazao proces procjene u izboru komunikacijskih alata i strategija za svako dijete / osobu. A potom i predavanja IanaBeana iz Ujedinjenog Kraljevstva koji ima dugogodišnje iskustvo u primjeni potpomognute komunikacije u odgoju i obrazovanjukao učitelj i supervizor. Nama koji radimo s djecom / osobama iz spektra autizma, najzanimljivija su bila predavanja JenniferAbramsoni GlennaDobbsa. JenniferAbramsoniz Dječje bolnice u Bostonu bavi se razvojem jezika kod djece s poremećajima iz autističnog spektra i ona je s teorijskog stajališta prikazala program razvoja pojedinih komunikacijskih funkcija jezika i primjerenih metoda rada.GlennDobbs iz Connecticuta, otac dječaka, danas mladića s teškom kliničkom slikom autizma, počeo se iz nužde baviti inovacijama u izradi komunikatora kompatibilnog za Picture Exchange CommunicationSystem (PECS). Izradio je komunikator koji nema dinamički zaslon jer ga njegov sin nije mogao koristiti, koristio se tehnologijom koja se koristi za kartice za elektronsko otvaranje vrata i ugradio je u kartice za Picture Exchange CommunicationSystem kako bi omogućio zvučno čitanje kartica, i na kraju je proizveo komunikator kojeg njegov sin ne može razbiti, koji je otporan na prelaženje automobila preko njega. Danas ima firmu koja proizvodi takve komunikatore.

Svi predavači su posebno naglašavali važnost motivacije za komunikaciju, odnosno da će dijete / osoba prihvatiti potpomognutu komunikaciju i komunicirati vezano uz teme o kojima želi komunicirati s nama, a ne vezano uz teme koje se nama čine bitnim za dijete / osobu. Isto tako su naglasili da sustav potpomognute komunikacije djetetu / osobi mora biti stalno na raspolaganju, čak i vani na kiši dok vozi bicikl, a ne samo tijekom tretmana ili u školi. U skladu s time razvijaju se nisko, srednje i visoko tehnološka rješenja pomagala otpornih na različite uvjete, ponašanja korisnika i životne situacije. Posebno je naglašena potreba primjene potpomognute komunikacije u zdravstvenom sustavu, kako kad je riječ o zdravstvenim intervencijama djece / osoba s invaliditetom tako i kod osoba koje su doživjele neku traumu ili teži zdravstveni incident zbog kojeg trenutno postaju neverbalne osobe. Svijest o potrebi potpomognute komunikacije za pojedine kategorije ljudi tek se razvija, pa su ove godine u fokus stavljene osobe s različitim vidovima demencije.Svi su se složili da je nezamislivo  provoditi odgojno-obrazovnu integraciju djece s teškoćama u razvoju bez pružanja potpomognute komunikacije, a onda i bez asistivne tehnologije. U Republici Hrvatskoj još uvijek nije jasno riješeno kako će dijete / osoba ostvariti mogućnost dobivanja komunikacijskog pomagala. Neki uspiju ostvariti kroz donacije, neki putem škole uz podršku MZOS i lokalne uprave, a neki tek kad se zaposle putem Fonda za profesionalnu rehabilitaciju. Pa ipak razvoj pametnih telefona i tableta (posebno su iskoristiva rješenja AppleovogiPod-a) koji imaju integrirane aplikacije koje pretvaraju sliku ili tekst u zvučni zapis, omogućuje većem broju neverbalne ili slabo verbalne djece / osoba da se njima služe kao komunikacijskim pomagalom.

Tijekom Konferencije imali smo mogućnost vidjeti i isprobati najnoviju asistivnu tehnologiju kako onu za komunikaciju i obrazovanje, tako i onu koja omogućuje signaliziranje npr. epileptičnog napada pa i sustav upravljanja domom putem glasa ili tipkala. Proizvođači su na radionicama predstavili najnoviju visoku tehnologiju i mogućnosti primjene kod ciljanih korisnika. Organizacija E-glas kao posrednik, omogućava da se mnoga od tih pomagala posude na probni rok prije odluke o kupovini. Također smo naučili da je naše znanje i motivacija korisnika važnija od tehnologije. Odnosno da će uvijek biti potrebna nisko i srednje tehnološka sredstva i da se na njima najbolje uči potpomognuta komunikacija. Nova saznanja prenijet ćemo kolegama a dio svakako ugraditi u naš stručni tretman. 

Dana 1. rujna 2017. godine u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje pružena je podrška učiteljima i nastavnicima OŠ Malešnica u radu s učenicima iz spektra autizma od strane Mobilnog stručnog tima Centra za autizam. Teme predavanja i interaktivnih vježbi bile su:

1.  Nepoželjni oblici ponašanja- razumijevanje i praktične strategije,
     Sanja Aguila Munoz, prof. rehabilitator

2. Didaktičko-metodičke prilagodbe u nastavi za učenike iz spektra autizma,
     mr. Ljiljana Umićević, prof defektolog i

3. Socijalne priče u radu s učenicima iz spektra autizma,
    Ivana Sladić-Kljajić, psiholog.

Suradnja Mobilnog stručnog tima i OŠ Malešnica i dalje će se nastaviti kroz druge oblike podrške učenicima s poremećajem iz spektra autizma i učiteljima odnosno nastavnicima škole.