Hrvatski školski muzej u Zagrebu u ožujku 2020. godine, tijekom potresa pretrpio je značajna oštećenje i do daljnjega je zatvoren za posjetitelje, no kako bi nastavio sa svojim radom i sačuvao svoju muzejsku građu krenuo je u realizaciju pokretnih izložbi koje gostuju diljem škola u Zagrebu, na taj način muzej dolazi učenicima.

Pokretna izložba 15.4.2021. postavljena je i u Centru za autizam, riječ je o izložbi „Bertuchovo slikovno carstvo – otkrij tajne dječje enciklopedije“ autorice Kristine Gverić, kustosice i muzejske pedagoginje. Izložbom i prigodnim katalogom autorica se vraća u 1901. godinu otkrivajući vezu između školskog atlasa učenika iz Rakovca, Bertucha i Hrvatskog školskog muzeja. Predstavljenu građu prikupljalo je napredno hrvatsko učiteljstvo krajem 19. stoljeća, a sam Bertuch je djeci „darovao“ Slikovnicu, prikazavaši poznate ali i posve nepoznate stvari, stvarajući tako enciklopediju slika iz kojih su generacije učile, stoga ga danas nazivamo „ocem slikovnice“. Bertuch je svojom Slikovnicom za djecu odgajao i obrazovao, evidentirao, determinirao i pospremao svijet oko sebe da bi ga sačuvao za buduće naraštaje.

Friedrich Justin Bertuch (1747. – 1822.) njemački je izdavač, pokrovitelj umjetnosti i poslovan čovjek koji je stvorio pravo slikovno carstvo, prvu dječju slikovnu enciklopediju  u 12 svezaka, na 1185 stranica i sa 6000 ilustracija, izdanu u oko 3000 primjeraka u svim važnim europskim središtima.

Čitatelju Slikovnice uvijek se na lijevoj strani nudi slikovni prikaz, a na desnoj činjenice o prikazanom, iz čega se da uočiti da je autorov osnovni pedagoški princip bio zornost, odnosno da je slika najvažnija u percepciji čitatelja. Ilustracije su morale biti lijepe, uredne i jednostavne da ne zbunjuju dječju maštu, a tekstovi sažeti i jasno koncipirani te prilagođeni djeci.

Prva dječja slikovna enciklopedija izlazila je kontinuirano od 1790. do 1830. godine, svaki mjesec u Bertuchovim novinama, ali izdavalo se i u cjelovitim svescima „Svijet je sažet“ i tako postao dostupan pedagozima, roditeljima i djeci , no u to vrijeme veliki problem je činila činjenica da u Njemačkoj nije postojao zakon o autorskim pravima te je svatko mogao tiskati što želi protiv čega se sam autor borio.

Bertuchova Slikovnica za djecu podijeljena je u dvanaest svezaka kroz koje se proteže ukupno četrnaest tematskih cjelina; četveronožne zvijeri, ptice, ribe, kukci, biljke, ljudi i nošnje, gmazovi, mekušci, koralji, vodozemci, menerali, arhitektura, starine, razni predmeti, pojave i bića.

U Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu čuva se bečko izdanje s početka 19.stoljeća, sedamnaest svezaka toga djela, koja sadrže cjelovite opise za prvih osam svezaka te polovicu devetoga sveska.

Porijeklo građe u Hrvatskom školskom muzeju potječe od učitelja i upravitelja Niže pučke učione u Rakovcu, koji je je imao potrebu za čuvanjem baštine te ju davne 1901. poklonio Muzeju.

Od iznimne je važnosti suradnja Centra za autizam i Hrvatskog školskog muzeja, koji ujedno ove godine slavi i 120. godina postojanja, a ova izložba zanimljive građe ima za cilj upoznati učenike i učitelje s vrijednim ostvarenjem jednog zanimljivog entuzijasta i europskog intelektualca koji je živio na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće.

Slikovnica je ta koja vodi i otkriva djetetu taj svijet, te tako postiže osnovnu svrhu, a to je učenje.

U narednih četiri tjedna, koliko je planirano gostovanje izložbe u Centru za autizam učenicima i učiteljima otvaraju se brojne mogućnosti novih načina učenja, implementiranja informacija i spoznaja u brojnim aktivnostima, na zabavan i razigran način.

Suradnja Centra za autizam i Hrvatskog školskog muzeja započela je 2016. godine povodom obilježavanja Svjetskog dana svijesti o autizmu, kreativnom radionicom „Šarene slagalice prijateljstva“. 

Kreativna radionica osmišljena je s ciljem poticanja na suradnju i zajedništvo, te uključivanje učenika s poremećajem iz spektra autizma u lokalnu zajednicu, kao i osvještavanje šire javnosti na postojanje djece i osoba s autizmom, na njihove sklonosti, interese i mogućnosti. Aktivnosti radionice svake godine imaju zajedničku poveznicu, a to je motiv slagalice, odnosno puzzle, kao prepoznatljiv simbol autizma.

„Šarene slagalice prijateljstva“ realizirane su i ove godine pod vodstvom pedagoginje iz Hrvatskog školskog muzeja Ivane Dumbović Žužić, ravnateljice Centra za autizam Žarke Klopotan i učiteljica Katarine Crnoja i Ksenije Sambol. Ovu godinu radionica je bila povezana uz izložbu „Bertuchovo  slikovno carstvo“, realizirana je putem Zoom aplikacije a marljivi učenici iz Centra za autizam bojali su motive biljaka i životinja te na kraju izradili zajedničku sliku na slikarskom platnu  i nazvali ju  „Stablo prijateljstva“.

Ovo  je šesta godina  suradnje Centra za autizam i Hrvatskog školskog muzeja i tom prigodom osmišljen je prigodan letak, kao i  poklon za djelatnike  muzeja; školske pločice za pisanje tzv. tablice, na kojima  se nalaze fotografije i zapisi prijašnjih kreativnih radionica „Šarene slagalice prijateljstva“.

Stvaranje ugodnog prijateljskog ozračja, međusobno pomaganje i poticanje, stjecanje novih znanja i iskustava ono je što treba njegovati i dalje, veseliti se svakoj novoj slagalici u šerenom mozaiku ove hvale vrijedne suradnje.

Sastavnica ovogodišnjeg obilježavanja Svjetskog dana svjesnosti o autizmu bio je, kao i već niz godina prije, stručni skup organiziran od Agencije za odgoj i obrazovanje i Centra za autizam. Ove je godine stručni skup imao karakter državnog i održan je na daljinu 9. travnja 2021., preko aplikacije Microsoft Teams zbog opće poznatih epidemioloških okolnosti.

Državni stručni skup pripremala je i vodila viša savjetnica Agencije za odgoj i obrazovanje Mara Capar. Pozdravnu riječ mnogobrojnim sudionicima uputila je ravnateljica Centra za autizam Žarka Klopotan, od samog početka uključena u pripremu i provedbu stručnih skupova „Od početka zajedno“. Sudionicima se obratila i dr.sc. Dubravka Stamać, ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje istaknuvši značenje ove teme u školovanju djece s autizmom. Glavni nositelji stručnih tema bili su stručnjaci iz Centra za autizam koji su sa sudionicima dijelili svoja znanja i dugogodišnja praktična iskustva. Uvodno predavanje održala je sama savjetnica želeći istaknuti važnost prijelaza u životu djece s teškoćama i djece s autizmom. Profesorica s Edukacijsko rehabilitacijskog fakulteta, dr.sc. Jasmina Stošić govorila je o pubertetu kako bi istaknula da i ovoj temi, koju ocjenjuje zanemarenom, moramo posvetiti dužnu pažnju.

Predavačice, stručne djelatnice iz Centra za autizam, mentorice i savjetnice i one koje će to tek postati, obradile su područja ključna za razumijevanje poremećaja iz spektra autizma i kvalitetno podučavanje djece s autizmom: stručna suradnica – logopedinja Radmila Amanović komunikaciju i njene osobitosti, mr. Ljiljana Umičević metode i pristupe u podučavanju učenika s autizmom, edukacijska rehabilitatorica Monika Jakobović socijalno uključivanje putem socijalnih priča. O nepoželjnim oblicima  ponašanja i strategijama nošenja s njima govorila je stručna suradnica - psihologinja Ivana Sladić Kljajić. Rehabilitacijski program senzorne integracije iscrpno je predstavila dr.sc. Dragana Mamić. Sam završetak začinio je primjer iz prakse, obrada književnoga djela Mate Lovraka pod nazivom „Naša priča iz vlaka“ koji su iznijele edukacijska rehabilitatorica Sandra Rožman i učiteljica likovne kulture Stanka Pinjuh. (Program državnog stručnog skupa u prilogu)

Zainteresirani sudionici dobili su pregled korisnih i primjenjivih znanja koja će nesumnjivo doprinijeti boljem razumijevanju autizma i poboljšati kvalitetu školovanja ovih učenika, bilo onog u posebnim uvjetima bilo inkluzivnog. Da rana dob i predškolski odgoj ne bi bili zanemareni, čuli smo detaljan prikaz rada DV Bajka od edukacijske rehabilitatorice Alemke Cindrić.

Interes za stručni skup i odaziv bili su veliki. Prijavilo se 200 sudionika, skupu se on line priključilo 176 sudionika različitih profila, od edukacijskih rehabilitatora, učitelja razredne nastave, nastavnika iz srednjih škola, ravnatelja. Povratne informacije o zadovoljstvu stručnim skupom više su nego dobre, sudionici su iskazali niz pohvala i visokih ocjena. Ozračje je bilo ugodno i pozitivno koliko nam to rad preko ekrana i na daljinu omogućuje i dopušta.

OŠ Ružičnjak omogućila je organizatorima boravak u svome prostoru i dala na korištenje računala i svoju internetske veze. Dvije djelatnice, nastavnice Tihana Golubić i Deni Boban, bile su nazočne kao podrška. Na pomoći zahvaljujemo ravnateljici OŠ Ružičnjak, gospođi Aniti Vuković.

Državni skup „Od početka zajedno“ nesumnjivo je ispunio svoje ciljeve, to je prije svega pružanje podrške u primjerenijem i svrhovitijem podučavanju učenika s autizmom i poboljšanju inkluzivne prakse, posredno, to je i poboljšanje položaja učenika u zajednici. Svakako, navedeno utječe na jačanje uloge i značenja Mobilnog stručnog tima Centra za autizam.

Time naš program obilježavanja Svjetskoga dana svjesnosti o autizmu u travnju, mjesecu svjesnosti o autizmu, dovodi do većeg prihvaćanja i uključenosti osoba s autizmom.

Nije li to najvažnije?

PROGRAM SKUPA