Svi komuniciramo. Od časa rođenja do smrti. Pitanje je samo je li nam lako komunicirati – i kada se znamo i možemo služiti jezikom (govorom, pismom, …). A što kada to ne možemo ili ne znamo? Tada bi na scenu trebala stupiti Potpomognuta komunikacija.
Autizam se definira kao razvojno-pervazivni poremećaj koji karakteriziraju oštećenja u komunikaciji i socijalnim interakcijama i ograničeni, repetitivni i stereotipni modeli ponašanja, interesa i aktivnosti. Procjenjuje se da do 50% osoba s autizmom nije u stanju razviti funkcionalan govor (Duncan, 2013). Većina osoba s poremećajem iz spektra autizma (PSA) nema razvijene vještine koje su potrebne za spontano komuniciranje, već im je za to potrebna poduka. Prioritet je da se osobama sa PSA pruži pomoć u razvijanju komunikacijskih vještina, tako da mogu izraziti svoje želje i potrebe, međusobno društveno djelovati, dijeliti informacije, izražavati osjećaje, prosvjedovati ili pronalaziti izlaz iz situacija koje kod njih izazivaju averziju (Priručnik za poučavanje učenika s autizmom, 2008). „…Učenje utječe na komunikaciju (jer se i ona uči), a komunikacija utječe na učenje, te je taj utjecaj bidirekcionalan.” (Papoušek i Papoušek, 1992, prema Ljubešić, 2005).
Osobe sa složenim komunikacijskim potrebama (a osobe s poremećajem iz spektra autizma to jesu) ne mogu se osloniti na govor kao efikasan komunikacijski alat, stoga je potrebno primijeniti strategije i tehnike, te pomagala kojima se pojačava („augmentative communication“) ili nadomješta („alternative communication“) nefunkcionalan govor (Light, Beukelman i Reichle, 2003, Downey i Hurtig, 2003). Pojam potpomognuta (augmentativna i alternativna) komunikacija odnosi se na sveukupnost tih strategija i tehnika. To nije samo način komunikacije, već se koristi i za stimulaciju i uvježbavanje komunikacije (Beukelman i Ansel, 1995).
Korištenje potpomognute komunikacije (PK) kao dijela asistivne tehnologije, osobito uređaja s glasovnim izlazom (Speech Generating Device, SGD) ne sprječavaju govorno-jezični razvoj. Dapače, korištenje ove tehnologije ga podupire odgovarajući na različitosti stilova učenja osoba sa PSA, kao što rezimira Rubin (2003):
– snažna sklonost prema netranzijentnim informacijama – vizualna podrška pomaže odgovoriti na teškoće procesiranja tranzijentnih ili „prolaznih“ informacija,
– stilovi učenja ovisni o kontekstu – strategije potpomognute komunikacije služe poput vizualnog „mosta“ između različitih konteksta, osnažujući tako generalizaciju i spontanu uporabu jezika,
– usvajanje jezika kao cjeline – vizualna podrška može pomoći ilustrirati lingvističke komponente unutar izraza (frazema) osiguravajući statičnu, netranzijentnu podršku.
The National Research Council (2001) zaključuje kako uređaji s glasovnim izlazom mogu imati prednosti pred niskotehnološkim komunikacijskim pločama i metodama poučavanja baziranim na simbolima budući da omogućuju prirodnije interakcije istovremeno pružajući verbalne modele za razvoj jezika.
U Centru za autizam koristimo Interaktivne zidove prilikom poučavanja različitim komunikacijskim funkcijama u Programu osnovnog školovanja i osposobljavanja djece i mladih s poremećajem iz spektra autizma kao i u Programu osnovnog školovanja i osposobljavanja djece i mladeži s intelektualnim teškoćama. Interaktivni zid je naprava koja može reproducirati digitalizirani govor uz svaku sliku, ilustraciju, fotografiju ili pisani tekst, koje je moguće organizirati na različite načine (shematski, semantičko-sintaktički, taksonomski, itd.). Upitnikom o korištenju interaktivnoga zida nakon 6 mjeseci uporabe prikupili smo podatke o poučavanju komunikacijskim funkcijama za koje učitelji u nastavi/produženome stručnom postupku koriste Interaktivni zid. Dobiveni rezultati pokazuju da se Interaktivni zid najviše koristi za poučavanje komunikacijskim funkcijama traženja (učenje odabira), imenovanja i tranzicije/organizacije (raspored). Većina učitelja izvješćuje o intrinzičnoj motivaciji kod većine učenika kod uvođenja interaktivnih zidova u podučavanje.
Cilj projekta:
– razvijanje neverbalnih kognitivnih sposobnosti,
– razvijanje jezičnoga razumijevanja ili jezične proizvodnje,
– razvijanje auditivne i vizualne percepcije,
– razvijanje funkcionalne pismenosti,
– poticanje komunikacijskih funkcija imenovanja, planiranja/tranzicije, traženja, pružanja/davanja informacija i
usvajanje socijalno prihvatljivih načina izražavanja potreba, želja i osjećaja (odabir, traženje pomoći, objašnjenja…) i razvijanje vještina socijalne interakcije kod učenika sa složenim komunikacijskim potrebama.
Faze projekta:
- nabava IKT opreme (jednostavni komunikatori i programski softver za svladavanje rada s tipkovnicom)
- procjena komunikacijskih potreba učenika
- definiranje ishoda učenja u skladu s Individualiziranim odgojno-obrazovnim programom i potrebama učenika
- instaliranje softvera na osobna računala u razredima
- izrada individualiziranih slika i simbola i snimanje audio zapisa na jednostavne komunikatore
- poučavanje učenika uporabi komunikacijskih pomagala i tipkovnica
- evaluacija ishoda poučavanja za svakog učenika- inicijalno i finalno stanje
- diseminacija i prezentacija dobivenih rezultata evaluacije
- nastavak projekta u sljedećim školskim godinama kao dio Školskog kurikula.
Zašto smo odabrali dolje navedenu opremu iz područja asistivne tehnologije i potpomognute komunikacije?
Big Point uređaji za snimanje poruka su idealni za početno korištenje uređaja za potpomognutu komunikaciju. Vrlo su jednostavni za upotrebu, prijenosni i lagani te se mogu koristiti za razne početne aktivnosti iniciranja i poticanja komunikacije, govora, izražavanja osobnih doživljaja i osjećaja te kao podrška svakodnevnim aktivnostima. Svi Big Point uređaji imaju mobilni prozirni poklopac na kojeg se mogu položiti i učvrstiti slike s nacrtanim znakovima ili ispisanim porukama za vizualnu podršku. Big Point uređaji omogućuju snimanje i preslušavanje snimki u maksimalnom trajanju od 45 sekundi.
S obzirom na to da učenici s autizmom preferiraju vizualni stil učenja upravo ovakvi jednostavni komunikatori su idealni za njih jer osim vizualne komponente imaju i auditivni zapis koji ih potiče na slušanje, izgovaranje i imenovanje pojmova prikazanih slikom.
ABC Maestro je jedinstveni pedagoško-rehabilitacijski softver na hrvatskom jeziku za učenje čitanja, pisanja i tipkanja. Sastoji se od aktivnosti učenja slova, riječi i brojki. Boljitak učenja slova na tipkovnici vidljiv je i u mogućnosti da u tom procesu sudjeluju i učenici s teškoćama u psihomotornom razvoju jer ne zahtijeva usvojenost određenih grafomotoričkih vještina, a pozitivna strana je i veća motivacija i pažnja korisnika. Korisnici tijekom početnih etapa svih igara imaju podršku u učenju u obliku oznaka na virtualnoj tipkovnici ili napisanog predloška traženog slova u krugu za pisanje slova, odnosno dana im je točna uputa o tome gdje se nalazi tipka koju treba pritisnuti i u kojem trenutku. Opismenjavanje djece s teškoćama može biti veoma zahtjevno i ponekad sporo, a upravo ABC Maestro može poslužiti terapeutima, učiteljima i roditeljima kao brži, alternativni pristup poučavanja pisanju i čitanju. ABC Maestro program odlično se uklapa u „korak-po-korak“ učenje u posebno dizajniranom svijetu prepunom zabavnih zadataka i veselih boja koji jako utječu na motivaciju i interes djece. ABC Maestro program nudi individualizirane postavke koje je moguće potpuno prilagoditi za svakog korisnika, ovisno o njegovim potrebama. Zadatci gradiraju od lakših prema težim, a nakon svakog odgovora osigurana je primjerena povratna informacija.
Iskustva u radu s učenicima s poremećajem iz spektra autizma i s intelektualnim teškoćama pokazuju nam da bi uz ovaj programski paket učenici mogli brže učiti čitanje i pisanje na zabavan način.
Štipaljke pričalice na jednostavan način omogućuju pridruživanje pojma prezentiranoga digitaliziranim govorom konkretnom predmetu, te na zabavan, motivirajući način, kroz igru olakšavaju usvajanje komunikacijske funkcije imenovanja.
Pričajući foto album jednostavan je za uporabu i za korisnika i za učitelja/terapeuta, sadrži 15 obostranih stranica u koje je moguće uložiti fotografije, slike, … te snimiti digitalizirani govor (do 10 sek. po stranici). Ovisno o potrebama, može poslužiti kao alat za učenje komunikacijskih funkcija, ali i kao osobni komunikator.
Veliki brojač vremena vizualizira protok vremena, te omogućuje zorno predočiti učenicima s teškoćama koliko vremena trebaju raditi na zadatku i, istovremeno, kada slijedi motivator (odmor, njima zabavna aktivnost, neki drugi oblik nagrade). Moguće je koristiti i zvučni signal, osobito u grupnim aktivnostima.
Korist za ciljanu skupinu
Nepobitno je da potpomognuta komunikacija zamjenjuje nekonvencionalne komunikacijske načine onima konvencionalnijima, omogućuje socijalno prihvatljivo načine izražavanja potreba, želja i osjećaja, razvoj vještina socijalne interakcije, te u konačnici pomaže djeci i mladima sa složenim komunikacijskim potrebama razviti snažne socijalne mreže u svojoj zajednici, što može pomoći osobama s poremećajem iz spektra autizma i intelektualnim teškoćama da postanu aktivni članovi društva u kojemu žive. Jednostavni komunikatori i prateći komunikacijski softveri omogućuju ovim osobama oblikovanje vlastitih komunikacijskih poruka i izražavanje vlastite osobnosti. Također, kako bi osobe s različitim teškoćama mogle samostalno koristiti računalo, komunicirati s okolinom i učiti, korištenje određenih softvera i pomagala služi im kao zamjena za standardni pristup računalu te olakšavaju njegovo korištenje.
Zaključno:
„Nabava pomagala samo je početak avanture u kojoj osoba otkriva svoj glas.“ (www.asha.org),
„Važno je svakoj osobi koja koristi potpomognutu komunikaciju omogućiti da može reći kada god poželi, što god poželi i kako god poželi“ jer
SVI IMAJU PRAVO KOMUNICIRATI!
Prijavom na natječaj i odobravanjem projekta udruge „RTL pomaže djeci“ ostvaren je naš prvi cilj projekta – nabava potrebne opreme za potpomognutu komunikaciju!
